Iako u 92.godini života penzionisani efenedija Ramo obrađuje zemlju na Capardama i mujezini u džamiji

Penzionisani imam Ramo ef. Mehmedović, koji je zagazio u 92. godinu života danas živi u rodnim Capardama. Rođen je 1928. godine u Nezuku, općina Sapna, a 1969. došao je u Caparde na mjesto imama, gdje je 1988. penzionisan.

Kako nam priča, u medresu u Zvorniku krenuo je prije Drugog svjetskog rata, a imamsku dužnost obavljao je i u rodnom Nezuku, u Kobilićima, općina Sapna, i u Caparadama. Kako kaže, svašta je u životu predeverao, preko glave preturio i dva rata. Zapamtio je i Kraljevinu Jugoslaviju, i Titovu Jugoslaviju, a dočekao je i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Zapaljena kuća

Ramo je morao 1992.godine napustiti svoje Caparde. Kao i sve ostale bošnjačke kuće u Capardama, i njegova je zapaljena.

– U kući su mi izgorjeli vrijedna biblioteka i dnevnik koji sam vodio. Pisao sam o događajima iz vremena Kraljevine Jugoslavije i Drugog svjetskog rata. Sve je to zapaljeno. Morat ću ponovo početi da pišem po sjećanju – govori nam ef. Ramo.

U Caparde se vratio 2000. godine i obnovio je kuću. Otkako mu je umrla supruga, u kući živi sam. Sinovi su se davno odijelili, a kćerka udala. Iako je u desetoj deceniji, Ramo još mujezini, a i bavi se poljoprivredom.

– Još me glas služi pa mogu mujeziniti. Do kada ću, ne znam. Imam bašču. Posijao sam sebi krompira, paprika, luka, paradajza. Mogao bih ja to kupiti, ali nije to to. Volim raditi. Imam i deset domaćih kokoši – govori nam Ramo-efendija.

Mladi i rad

Kaže i da današnji svijet ne voli raditi i da previše kuka na krizu.

– Ne velim ja da nema krize, ali nije ovo ništa kakve sam ja krize zapamtio. Mlađi svijet izbjegava rad, a rad nam je farz – kaže ef. Mehmedović.

Žao mu je što narod odlazi iz Bosne i iz njegovih Caparda. Kaže da je u Capardama 2000. godine bilo više Bošnjaka nego što ih danas ima.

Donacija Medžlisu

Nedavno je ef. Mehmedović Medžlisu Islamske zajednice Kalesija donirao 1.000 maraka. Nanijetio je to za svog djeda Ibrišima, oca Mehu i majku Huriju. – Nije dobro da se priča kad se učini neko hairli djelo, ne bih ni ja da se to obznanjuje, ali eto, nije zgoreg da se zna da i hodže daju u hajr. Često nas, hodže, napadaju. Govore da mi samo pozivamo druge na hajrate, a da sami ne dajemo. Daju i hodže, samo se ne fale kao drugi – kaže Ramo ef. Mehmedović.

Avaz.ba